|
Naseljenost ovih prostora seže u daleku
prapovijest, najstariji stanovnik bio je lovac, pastir i ribar. U željezno
doba područje naseljavat ilirsko pleme Dalmata, koji su u unutrašnjosti
ostavili brojne gradine. Zatim dolazi do Grčkih osvajanja, poslije dolaze
Rimljani koji osnivaju svoju provinciju Dalmaciju.
Prvi pronađeni tragovi ljudskog života u Župi je kameni jezičasti klin nađen
kod mjesta Dubac, koji se danas čuva u dubrovačkom muzeju. O prisutnosti
ljudske civilizacije ovih prostora svjedoče i prethistorijske gomile –
tumulusi, grobnica s jednim i više grobova.
U 4. stoljeću prije Krista ovdje dolaze
Ilirska plemena Andrijejci, poslije njih već navedeni Grci i Rimljani. O
prisutnosti Rimljana svjedoče i kameni spomenici na Spilanu iznad Plata i na
Gracu Velikom.
U Mlinima su otkriveni ulomci mramornih ploča i rimski novac. Poslije
propasti Rimskog carstva, Župom vladaju istočni Goti, a od 537. godine
Bizant.
Početkom 7. stoljeća prostor nastanjuju Hrvati što potvrđuju, starokršćanski
spomenici kulture. U srednjem vijeku naselja općine svoju povijest pišu
zajedno s poviješću Dubrovačke Republike.
Župa dubrovačka pripadala je dubrovačkom teritoriju zvanom Astareja. U
srednjem vijeku se još zvala i Brenum, pa Žrnovnica, da bi na kraju bila
prepoznatljiva kao Župa Dubrovačka. Njene sjeverne granice prema zaleđu
utvrđene su 1366. godine. U sastavu je Općine Dubrovnik – Grada Dubrovnika
sve do 1997. godine kad postaje zasebna općina. |
 |
|
Od mnogobrojnih
crkava na području Općine izdvajamo četiri župne crkve.
 |
 |
Crkva Sv. Marije
Mandaljene u Mandaljeni
Crkvu Sv. Marije Mandaljene u Mandaljeni koja je prva župna crkva za
cijelu Župu dubrovačku. Ista se prvi put spominje 1285. godine. Od nje
su se odvojile u zasebne Župe Mlini 1449., Brgat 1860. i Postranje 1956.
godine. |
| |
|
|
 |
 |
Crkva Sv. Ilara u Mlinima
Crkva Sv. Ilara u Mlinima koja je mnogo starija nego dokumenti kažu o
njoj, a prvi put se službeno spominje 1272. godine.
|
|
|
|
 |
 |
Crkva Sv. Ane na Gornjem Brgatu
Treća Župna crkva je
crkva Sv. Ane na Gornjem Brgatu koja se put spominje 1366. godine i to
kao crkva Sv. Petre i u čijoj je neposrednoj blizini 1914. godine
izgrađena nova crkva Sv. Ana.
|
|
|
|
 |
 |
Crkva Velike Gospe u Postranju
Crkva Velike Gospe u Postranju je četvrta
Župna crkva i koja je od davnine postojala kao crkva manjih dimenzija, a
lokalitet se zvao Sopolčica. Prvi put se u dokumentima spominje 1296.
godine. |
|
|
|
|
 |
 |
Crkva Gospe od obrane na Dubcu
Osim ovih četiriju župnih crkava veoma
važno mjesto zauzima i crkva Gospe od obrane na Dubcu koju je Općina
župa dubrovačka uzela za svoju nebesku zaštitnicu. Sagrađena je kao
zavjetna crkva početkom 19. stoljeća, više puta rušena i premiještana da
bi na sadašnje mjesto bila postavljena 1966. godine, a obnova nakon
Domovinskog rata bila završena 2006. godine. |
| |
Znamenite osobe i obitelji:
Ivan Krizostom Klešković (1703 - 1796), franjevac i vjerski pisac, Zavrelje,
Vicko (Vice) Miloslavić (1806 - 1882) kapetan i brodovlasnik Čibača,
Vlaho Miloslavić (1811 - 1872) pomorski kapetan, zapovjednik trgovačkih
jedrenjaka Srebreno,
Vicenco (Vice) Kelez (1834 - 1895) franjevac – misionar, prevoditelj i pisac
Martinovići Postranje, Bruno Bulić (1903 - 1990) slikar, Zavrelje
dr. Josip Lučić (1924 - 1994) povjesničar, Čelopeci,
prof. dr. Petar Kulišić (1940 - 1995) nuklearni fizičar,
Čibača, obitelj Vlaha Podić, istaknuti pomorski djelatnici i brodovi od
1835. do 1895. godine.
Obitelj Ivo Račić, pomorci, brodari, dobrotvori od 1845 do 1918. godine.
|